NOVI CARIBRODSKI FORUM
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Zadnje teme

Legenda o blagu popa Martina

3 posters

Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Legenda o blagu popa Martina

Počalji od Ancika 30th Januar 2012, 12:11 am

Ovu prichu postavljam ovde da bi se zapamtilo ko se oko nje potrudio- slushao priche starijih ljudi, zapisivao ih i od njih stvorio sopstvenu prichu- teoriju. To sam ja Smile Moram da priznam da mi je veoma drago shto je ova pricha postala veoma popularna na netu. O njenoj istinitosti ne bih nishta da tvrdim. Mozda je u pitanju samo legenda, a mozda su se neke stvari i drugachije odvijale. Ovo je ono shto ja znam i shto sam napisala kao seminarski rad za jedan od ispita na mom faxu, a kasnije prevela na srpski jezik i publikovala na netu:

Pop Martin ziveo je u selu Poganovu u vreme kada je Srbija bila potpala pod tursku vlast. Pored sela su stalno prolazili turski karavani koji su isli iz Carigrada ili se vracali u njega. Za hajduke su posebno bili intersantni oni koji su isli za Carigrad jer su bili prepuni zlata i drugih dragocenosti sakupljenih od haraca. Zbog toga je pop Martin odlucio da osnuje hajducku druzinu koja bi presretala turske karavane i uzimala "nazad" zlato oteto od naroda. Tako je i bilo. Presretali su karavane, obavezno ubijajuci sve pratioce da se ne bi saznalo gde se karavanima gubi trag, sakupili zlato i krili ga po pecinama iznad sela. Govori se da to zlato cuva mehanizam u u obliku zmije smuk, napravljene od zlata, koja bi nepozeljnog gosta velikom brzinom udarila u glavu i ubila na licu mesta. Da se ne bi odala tajna funkcionisanja tog mehanizma, pop Martin je ubio majstore koji su ga napravili.


Medjutim, jednog dana nedaleko od sela hajducka druzina popa Martina presrela je do tada najbogatiju posliljku sa tri kola prepuna zlatnika. Dobro organizovani pobili su sve pratioce, osim jednog: velikog cupavog psa. Mozda nisu obratili paznju na njega, a mozda su ga i namerno pustili, jer to je ipak samo zivotinja. Medjutim, pas je bio dobro utreniran i nastavio je sam put prema Carigradu. Vrativsi se sam, Turci su uvideli da se nesto desilo sa karavanom, sakupili vojsku i pustili psa da ih odvede do mesta na kom je karavan stradao. Tako je i bilo. Bas u trenutku kad je pas doveo Turke u blizini sela Poganova, bio je Veliki Petak i celo selo je islo u crkvu. Turci su opkolili crkvu i trazili su od seljaka da odaju skloniste hajducke druzine, medjutim niko nije o tome ni rec rekao - verovatno niko nije ni znao. Turci su zatim poubijali sve, samo su se spasili jedan momak i jedna devojka, koji su se malo zadrzali u sumi -kada su dosli videli su stravican prizor:muskarci, zene, deca.......sve je to bilo poklano. Selo je ostalo pusto, ali ne zadugo jer su ga opet naselili doseljenici sklanjajuci se pred Tucima.


Sto se tice sudbine popa Martina, on je ostao ziv i nastavio da presrece karavane, sve do smrti. Na samrti je kazu rekao da njegovo zlato moze naci samo covek, koji je spreman da 2/3 svega pokloni Poganovskom manastiru, a 1/3 zadrzi za sebe. ………………………………………………………………………………


Danas mnogi traze to zlato verujuci da postoji, ako ne to zlato onda sigurno neko jer je istorijska cinjenica da je na ovom prostori bilo hajduckih drizina. Uopste,razne price postoje vezane za put Via militaris, kasnije nazvan Carigradski drum. Svojevremeno,postojala je prica da je Atila, "Bich Boziji" sahranjen preko puta sela Gojin Dol o cemu je opsirno pisala i Ilustrovana politika.I stvarno, kada se to brdo posmatra sa puta prema granici, ono podseca na piramidu.Tu su se "muvali" neki arheolozi ali sve se na tome zavrsilo.


Inace, selo Gojin Dol je nedaleko od mesta gde je svojevremeno hajdukovao pop Martin.. ------------------------------------------------------------------------------------- Priča se da je pop Martin, kada je od Turaka otimao zlato, to zlato sakrivao u tzv. "Smokovu dupku", koju danas ljudi traze u okolini Poganovskog manastira, Vlaskoj i Greben planini. Pricase da je, kada je pronasao tu rupu ili pecinu, pop Martin u njoj pronasao rimske pare.


A postoji i ova verzija: Na mestu poganovskog manastira nekada je bila zenska skola. To je bilo od desetog do cetrnaestog veka. U dvanaestom i pocetkom trinaestog veka ova oblast je bila bugarska. Bugarskom je tada vladao car Kalojan, potomak Petra i Asena. On je veoma voleo da dolazi ove krajeve, pa je u selu Trnsko Odorovce sagradio veoma bogat manastir "Sv. Jovan Bogoslov". Cesto je obitavao i na Asenovom kaleu i u Zvonackoj banji.


Od sela Sukova do Poganovskog manastira reka Jerma je pravila prirodno jezero duboko 15metara, koje je kasnije, ljudskom rukom, unisteno. Na mestu gde se nalazi sukovski most bio je prirodni most. Tu je car voleo da lovi dive guske, a cesto je jeo i odmarao se u zenskoj skoli. Da je ta zenska skola postojala svedoci dimnjak na ulazu u Poganovski manastir, koji je iz desetog veka, a takodje i ostaci gradjevine iza Poganovskog manastira.


U vreme treceg krstaskog rata krstasi su stalno dolazili kod bugarskog cara, koji ih je vodio u Zvonacku banju, gde su oni danima pirovali i radili sta su hteli.


Kad je, konacno, 1204. godine, pao Carigrad krstasi su ga opljackali, a pogotovo su opljackali dvor, gde je bilo uzasno mnogo zlata (krune, sablje, koplja, nakit i jos mnogo toga). Na povratku su svratili kod bugarskog cara, ali on im je oteo zlato i pobio celu grupu ljudi, koji su nosili to zlako. Zlato je sakrio u "Smokovu dupku". Naredio je svojim slugama da donesu egipatski otrov, onaj sto je stavljan u piramidama, i da naprave zmiju (smoka) koja ce braniti ulaz od nepozeljnih gostiju, tako sto ce ih udarati u grudi.


U vreme kada je Vizantija ponovo ozivela ili malo ranije vizantijska vojska je trazila da tadasnji bugarski car vrati ukradeno zlato (verovatno car Konstantin Tih-Asen). On je to odbio, pa se, zbog toga, u selu Trnsko odorovce, na mestu zvanom "Grchka strana" (kazu da se i danas tako zove) odigrala bitka u kojoj je bugarski car jedva izvukao zivu glavu. Manastir "Sv. Jovan Bogoslov" je izgoreo do temelja, a car je kasnije naredio da se manastir ponovo izgradi, ali ne na istom mestu, vec na mestu gde je bila zenska shkola. I tu pocine spor izmedju Srba i Bugara da li je Poganovski manastir srpski ili bugarski.


Kod nas se veruje da su ga sagradili Konstantin i Jelena Dejanovici, a Bugari tvrde, da su oni samo darovali manastir, a da je manastir sagradio bugarski car. Po meni to je malo verovatno jer je Bugarska vec u cetrnaestom veku imala ogromne probleme sa Turcima (Sofija 1382.godine pada pod tursku vlast) i svoje sile je usmeravala u tom pravcu, a ne u pravcu izgradnje manastira.


Smok možda nije napravljen 1204.godine, nego je pop Martin posle mnogo godina pozvao najboljeg majstora u nasim krajevima da napravi tu zmiju. Javio se majstor iz jednog sela, najverovatnije iz Sukovske Drzine. Pop Martinove sluge su ga vezanih ociju dovele do "Smokove dupke". On je napravio zlatnu konstrukciju u vidu zmije, koja bi ljude na ulazu u rupu udarala u grudi i ubijala. Kad je zavrsio sa radom pop Martinove sluge su mudale torbu punu zlata i, vezanih ociju, vratile ga u svoje selo. Strepeci od toga da je, mozda, majstor video put kojim su ga vodili i da ce se vratiti i uzeti svo zlato, sluge su ga i ubile, a njegovo zlato zakopale. To zlato se i danas trazi . Nije nemoguće ni da je pop Martin Himovic umesto rimskih para u "Smokovoj dupki" pronasao ogromnu kolicinu carskog zlata.


Prica se da "Smokova dupka" ima tri ulaza. Jedan ulaz je glavni- gde su mazgama prenosili zlato. 30 dana 30 hajduka su tamo doterivali zemlju i kamenje i zatrpali ulaz. Drugi ulaz je negde pored reke Jerme, ali i on je zatrpan. Veruje se da tamo postoji obelezje na kamenu- neki kazu da su nacrtani pantalone i kosulja, drugi kazu da su nacrtani zmija i strela, a treci da je nacrtana samo zmija. Treci ulaz je bio slobodan, ali tamo je postavljena cuvena zmija smok. Dosta ljudi je poginulo na tom mestu. Poslednji ljudi koji su pronasli smokovu dupku, od kojih je jedan i umro, a pretpostavlja se da je bilo dete, hlebom, solju i svecom su se zakleli da nikada nikom nece reci gde se nalazi ovo mesto. Mozda su i zatrpali ulaz, a ispred njega su zasadili jorgovane i tako mu sakrili trag. Pop Martin Himovic je ostavio jedan svoj rukopis, u kome opisuje ceo svoj zivot, jednom leskovackom manastiru.

Ancika
član
član

Broj poruka : 113
Points : 147
Datum upisa : 11.02.2011

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od ŠiŠa 30th Januar 2012, 4:11 am

Bravo , svaka cast Anci!
ŠiŠa
ŠiŠa
Respektabilan član
Respektabilan član

Broj poruka : 419
Points : 478
Datum upisa : 08.02.2011

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od kozarica 20th Januar 2014, 1:31 pm

Шта је у овом тексту оригинално?!

kozarica
taze član
taze član

Broj poruka : 7
Points : 7
Datum upisa : 13.01.2014

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od Ancika 29th Januar 2014, 3:46 pm

Iskreno- nishta. Pricha nije izmishljena, nego je "na papir" zapisano ono shto sam chula od starijih od sebe. A legendа и predanja uglavnom imaju shablon I slichnu siboliku.

Ancika
član
član

Broj poruka : 113
Points : 147
Datum upisa : 11.02.2011

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od kozarica 30th Januar 2014, 1:24 pm

Tako i ja mislim. Dugo niste javljali, pa sam pomislio da ste ovo shvatili kao kritiku. Istina, mogao sam da komentarišem drugačije, ali onda ne bi bilo odgovora, a odgovori na ovom forumu pristižu sporo.
Da bih napisao i tu rečenicu pročitao sam sve što sam mogao da nadjem na internetu i da se prisetim svih priča koje kruže o njemu. A mene zanimaju samo priče.
Kad god imaš nešto što je legenda, priča, glasina... rado ću da pročitam. Naročito me zanimaju izmišljotine živih tragača i nepoznate stvar iz Marinovog života. A toga ima malo. Njihove priče liče na ribarske, mada postoji i bitna razlika između ribara i tragača. Ribari puno pričaju, a ovi ne pričaju, a još ređe pišu o tome. Kada progovore o tome izmišljajui, naravno, varaju.

kozarica
taze član
taze član

Broj poruka : 7
Points : 7
Datum upisa : 13.01.2014

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od Ancika 31st Januar 2014, 2:25 pm

Samo povremeno dolazim na ovaj forum, zato nisam odgovorila.

Ancika
član
član

Broj poruka : 113
Points : 147
Datum upisa : 11.02.2011

Nazad na vrh Ići dole

Legenda o blagu popa Martina Empty Re: Legenda o blagu popa Martina

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu